KULTURA

Umetnik po volji muza

Monografija „Milan Pališaški – arhitekta”, štampana povodom šezdeset godina rada ovog svestranog umetnika

Železnička stanica Vukov spomenik

Izdavačka kuća „Sofos” iz Beograda objavila je monografiju „Milan Pališaški – arhitekta”, povodom šezdeset godina rada ovog svestranog umetnika. Reč je o obimnoj i bogato opremljenoj monografiji, u kojoj su prikazani svi aspekti stvaralaštva arhitekte Pališaškog, od urbanizma, preko stambene, unutrašnje, izložbene i sajamske arhitekture do akvarela, grafičkog dizajna i dizajna nameštaja (u knjizi su nabrojana 142 dela).

Milan Pališaški dobitnik je najviših priznanja u struci i autor nekih od najznačajnijih enterijera Beograda, poput Podzemne stanice Vukov spomenik, Narodnog pozorišta, Etnografskog muzeja i Muzeja primenjene umetnosti. Urednik i redaktor ovog izdanja je Slobodan Giša Bogunović, dok je dizajn knjige delo samog Pališaškog. Recenzent izdanja je profesor Branislav Milenković, a knjigu je štampao „Publikum” iz Beograda.

Ovo vredno izdanje predstavljeno je juče u beogradskom hotelu „Metropol palas”, a pored Milana Pališaškog, u razgovoru je učestvovao i urbanista Branko Bojović, dok su tekstove iz knjige čitali dramski umetnici Goran Sultanović i Suzana Petričević. Kako se moglo čuti, ova knjiga pokazuje jedan mnogo složeniji i raznovrsniji stvaralački opus nego što se to obično misli, a od posebnog je značaja i to što je Milan Pališaški sačuvao svu dokumentaciju o onome što je radio. Tako da delo „Milan Pališaški – arhitekta” predstavlja značajno svedočanstvo o jednom stvaraocu, njegovom vremenu i trajnim vrednostima za koje se zalaže. Izuzetni značaj imaju u monografiji i sećanja Pališaškog, čitka, upečatljiva, u kojima umetnik definiše svoj socijalni milje od rođenja do današnjeg dana, navodi značajne saradnike, od rodne Bačke Palanke do Beograda, i od Beograda ka velikom svetu, kao svojevrsni globtroter. Pališaški svedoči o značaju porodice, građanskom moralu koji je navikavao ljude na odgovornost i radinost, o pravim prijateljstvima, a ne o klanovima za koje mi znamo danas. Pališaški je obdaren likovnim i muzičkim talentom, svirao je džez, i kako ga je nazvao dr Branislav Milenković, on je umetnik po volji muza.

„Pored proizvodnje arhitekture Pališašaki je umeo briljantno da predstavi svoje arhitektonske i urbanističke ideje, kreativne filozofeme, koje je radio klasičnim tehnikama, bez saradnika, svojom rukom”, istakao je Branko Bojović. On je međutim ukazao i na to da u Srbiji nema prave kulturne monografije, i da je posebno mali broj monografija o značajnim arhitektama.

– U magistarskom radu dr Đure Kojića, koji je odbranjen na Arhitektosko-građevinskom fakultetu u Novom Sadu 2002. godine, delo Pališaškog je sistematizovano kroz kategorije konkursa, urbanističkih i arhitektonskih (neki su u svome vremenu bili vrlo značajni, kao što je konkurs za Trg republike 1953–1954. godine), zatim stambenu arhitekturu, arhitekturu izložbenih prostora, paviljona, sajmova, gde je Pališaški postigao najviše, kao i arhitekturu javnih zgrada, među kojima su najznačajnije adaptacije kulturno-istorijskih spomenika najvišeg ranga. A zatim i kroz seriju enterijera, grafički dizajn i akvarele – dodao je Branko Bojović.

U eseju „Stvaralačka entelehija Milana Pališaškog”, Giša Bogunović je nostalgično primetio da je „danas Pališaški svedok suđene prolaznosti mnogih svojih ostvarenja, posebno enterijera podređenih tržišnoj svrsi, koja ih je kao mesta najvećeg korišćenja, trošenja i habanja, učinila brzim, smenjivim poligonima različitih potreba, sledstveno tome i autorskih poetika”.


M. Vulićević
"Politika", 31.01.2014.



PREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA POZNATOG ARHITEKTE

Arihtekta Milan Pališaški: O Beogradu na vodi pričaju već decenijama

Cenjeni srpski arhitekta Milan Pališaški (87) predstavio je juče u hotelu "Metropol" svoju monografiju posvećenu zavidnoj karijeri dugoj 60 godina. Pališaški je ostavio svoj stvaralački pečat u Beogradu na mnogim stambenim zgradama, izložbenim prostorima, sajamskim halama, ali će najviše ostati upamćen kao autor nekih od najznačajnijih enterijera kao što su Narodno pozorište, Etnografski muzej, podzemna stanica "Vukov spomenik"...

Milan Pališaški: Nekad je olovka i četkica bila jedini alat














- Da biste bili dobar arhitekta morate dugo da živite - citirao je čuvenog Nikolu Dobrovića arhitekta Branko Bojović koji je govorio na promociji i dodao da je Pališaški poslušao ovaj savet i svojim delima učinio čast arhitektonskoj profesiji.

 

- Bavio sam se svim i svačim. Od grafičkog dizajna do sviranja džeza na harmonici. Sve svoje ideje, vizije, slike, projekte, sve sam radio rukom. Danas su tu za to kompjuteri i stoga je ova knjiga svojevrsni omaž nekim ranijim vremenima. Danas je olovka gotovo i zaboravljena - priča Pališaški za "Blic".

 

Pališaški je dobitnik mnogobrojnih domaćih i međunarodnih nagrada i najviših priznanja, njegov rad rasut je svuda po svetu, a na prvoj naslovnici u boji magazina "Duga" našla se upravo njegova fotografija sa još dvojicom kolega kada su osvojili prvo i treće mesto na konkursu za idejno rešenje Trga Republike 1954. godine.

 

- Pored svega što sam uradio ipak mi je najteže bilo da radim rekonstrukcije. To je kao kad vi treba da nastavite tekst koji je neko drugi pre vas počeo da piše. Ograničeni ste nekim okvirima, niste potpuno slobodni da stvarate već morate da se uklopite u postojeći kalup - kaže on.

 

Na pitanje kako mu se kao stručnjaku čini najnoviji projekat Beograda na vodi, poručuje da je samo važno da se nešto uradi.

 

- Ta priča postoji još od mojih studentskih dana, od četrdesetih godina prošlog stoleća. Sećam se da su i moji profesori na Arhitektonskom fakultetu stalno govorili kako je šteta da Beograd ne iskoristi dve reke. Sećam se i glamuroznih najava u vreme Slobodana Miloševića, i sad ovih najnovijih Vučićevih. Zvuči pompezno i mnogi se bune, ali ja nemam ništa protiv da onaj ko uloži tri milijarde evra ponudi projekat, samo da se Beograd konačno spusti na reke - dodaje čuveni arhitekta.

 

Pališaški priča da je uvek odbijao da bude uključen u politiku, pa čak ni da bude u raznim žirijima i odborima - zanimao ga je samo svoj rad, a vodio je i bogat društveni život. Sa 17 godina priključio se Partizanima i borio protiv Nemaca.

 

- Bilo je to neko drugo vreme. Profesija je bila slobodna. Nije bilo diskoteka kao danas, ali su se ljudi više družili - priča arhitekta.

 

Pred prepunom Malom salom hotela "Metropol" odlomke iz monografije pročitao je glumac Goran Sultanović, a u prvim redovima bili su i Duda Ivković sa suprugom, Rada Đuričin i drugi viđeniji gosti.

 

Monografija će se od ponedeljka naći u prodaji u knjižarama Vulkan, a knjiga napisana na više od tri stotine strana bogato je opremljene svim aspektima stvaralaštva arhitekte Pališaškog: od urbanizma, preko stambene, unutrašnje, izložbene i sajamske arhitekture do akvarela, grafičkog dizajna i dizajna nameštaja, a tu su i sećanja iz privatnog života.

 

Monografiju "Milan Pališaški – arhitekta" objavila je izdavačka kuća "Sofos" iz Beograda.


"Blic", M. Pejić | 31. 01. 2014. - 17:51h Foto: M. Perić